Nacionalni park Blidinje

Park prirode Blidinje osnovan 30 travnja 1995 godine smjestio se u središnjem dijelu visokih planina Bosne i Hercegovine; Prostire se na površini od 364 km2 na prostoru tri općine, Posušje, Tomislavgrad i Jablanica;

Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom koje se smjestilo u jugoistočkom dijelu parka. Zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku Doljanka. Geološki, park karakteriziraju naslage nastale u sedimentacijskom sustavu mezozojske karbonatne platforme prije 180 milijuna godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije: planinski masiv Čvrsnice (2 228 m), planinski masiv Vrana (2 074 m), gorski hrbat zapadne Čabulje i udolina Dugog polja. Park se smjestio na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora. Do parka je moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.

Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru parka je Blidinjsko jezero. Nastalo je u zavali između planiniskih masiva Čvrsnice i Vrana u manjem konkavnom udubljenju s karakteristikama krške uvale. Površina jezera varira od 2,5 do 6 km2, dok prosječna dubina iznosi oko 1,9 m. Tijekom aridnih godina jezero gotovo presuši. Kako bi se smanjilo otjecanje vode iz jezera potrebno je nastaviti nedovršene projekte zatvaranja propusnih zona. Osim padalinama, kišom i snijegom, jezero se prihranjuje bujičnim tokovima s Vran planine, Dugog polja i Čvrsnice. Važnu ulogu u oblikovanju današnjeg izgleda reljefa imao je čovjek koji je uništio velik dio šumskog pokrova i zatrpao velik broj ponora. Prema dokumentima župnog ureda župe Poklečani jezero je nastalo uslijed antropogene intervencije stočara koji nisu imali dovoljno vode za napajanje stoke. Kako bi sačuvali vodu koja se gubila u ponorima oni su ih zatvorili granama i ilovačom. Voda koja tako nije mogla pronaći svoj put prema unutrašnjosti oblikovala je jezero. U svibnju 1940. voda je pronašla put do ponora, ali je on ponovno zatvoren. Prema nekim autorima jezero je glacijalnog podrijetla.

Park karakteriziraju dva tipa klime. Niži i južno eksponirani dijelovi planina Čvrnice, Plasa, Čabulje i Vrana imaju mediteransku klimu. Dolinom Neretve i njezinim desnim pritocima mediteranska klima prodire do Jablanice i dublje u unutrašnjost. Sjeverne padine planina i viši nadomorski dijelovi pod utjecajem su kontinentalne klime. S porastom nadmorske visine dolazi do pada temperatura i duljeg zadržavanja sniježnog pokrivača. Zime su duge hlade s puno snijega koji pada od listopada do svibnja što posebno pogoduje razvoju zimskog turizma. Prosječna količina padalina je 1 590 mm godišnje od čega najveći dio čini snijeg.